Statut


 

Na temelju članka 11. Zakona o udrugama (“Narodne novine”, broj 70/97. i 106/97), Skupština Hrvatskog društva glazbenih teoretičara, održana 29. studenog 1997. godine, donijela je

STATUT
Hrvatskog društva glazbenih teoretičara

A/ Opće odredbe:

Članak 1.

HRVATSKO DRUŠTVO GLAZBENIH TEORETIČARA je udruga predavača teorijskih glazbenih predmeta u glazbenim učilištima svih razina, predavača glazbene umjetnosti, glazbene kulture i povijesti glazbe te svih koji promiču teoriju glazbe, na bilo koji način.

Članak 2.

Naziv je udruge Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, u daljem tekstu samo Društvo.

Skraćeni naziv Društva je HDGT.

Društvo će, uz naziv na hrvatskom, rabiti puni i skraćeni naziv na engleskom i njemačkom jeziku.

Engleski naziv je Croatian Association of Music Theorists. Engleski skraćeni naziv je CAMT.

Njemački naziv je Kroatischer Verband der Musiktheoretiker. Njemački skraćeni naziv je KVM.

Članak 3.

Društvo djeluje na području Republike Hrvatske. Sjedište Društva je u Zagrebu, a kao udru-ga registrirana je pri Ministarstvu uprave. O promjeni adrese odlučuje Predsjedništvo društva.

Članak 4.

Društvo ima svojstvo pravne osobe. Društvo zastupaju predsjednik i dopredsjednik Predsjedništva. Predsjednik Predsjedništva ujedno je i predsjednik Društva.

Članak 5.

Društvo ima pečat promjera 35 mm, a sadrži naziv: HRVATSKO DRUŠTVO GLAZBE-NIH TEORETIČARA uz obod te skraćeni naziv HDGT i oznaku sjedišta u sredini (ZAGREB).

Članak 6.

Svrha i cilj Društva je promicanje teorije glazbe, unapređenje nastave teorijskih glazbenih predmeta, glazbene umjetnosti i kulture, sudjelovanje u glazbenim pedagoškim zbivanjima na području Republike Hrvatske, Europe i svijeta. Stoga će Društvo obavljati sljedeće djelatnosti:
• razvijati pedagogiju nastave teorijskih glazbenih predmeta organiziranjem predavanja, seminara i poticanjem svih ostalih vidova stručnog usavršavanja nastavnika, • poticati učeničke susrete, smotre i natjecanja iz teorijskih glazbenih disciplina, • poticati stvaranje literature za nastavu teorijskih glazbenih predmeta, te poticati znanstvenoistraživački rad • organizirati recenzentske timove za predloženu literaturu, • tiskati prijevode i autorske članke, brošure, stručne radove, priručnike, zbirke didaktičkih primjera, knjige i svu drugu literaturu, vrijednu za nastavu teorijskih glazbenih predmeta te časopis Društva, sukladno zakonu • pratiti pojavu literature vrijedne za nastavu teorijskih glazbenih predmeta i redovito o tome obavještavati članstvo te omogućiti nabavku iste pod najboljim uvjetima, • uključiti se savjetodavno u izradu nastavnih programa i normativa nastave teorijskih glazbenih predmeta te, prema potrebi, predlagati njihovu izmjenu, dopunu ili promjenu, • sukladno mogućnostima sudjelovati u stipendiranju školovanja nadarenih učenika, • sukladno mogućnostima sudjelovati u stipendiranju stručnog usavršavanja nastavnika teorijskih glazbenih predmeta.

Članak 7.

U oživotvorenju svojih ciljeva, Društvo surađuje sa Glazbenim školama, Glazbenim akademijama i sličnim glazbenim učilištima, te srodnim društvima i organizacijama u Hrvatskoj, Europi i svijetu.

Članak 8.

Rad Društva je javan. Javnost rada osigurava se otvorenošću sastanaka, sjednica i skupština kao informiranjem o njegovom djelovanju putem časopisa Društva i putem medija.

B/ Članstvo

Članak 9.

Članom Društva može postati svaki građanin Republike Hrvatske koji se bavi teorijom glazbe i želi je svojim sudjelovanjem u radu Društva promicati. O prijemu u članstvo odlučuje predsjedništvo Društva, na pismeni zahtijev. Član Društva može biti:

  1. Redovni član
  2. Počasni član

Članak 10.

Redovni članovi Društva obvezuju se pridonositi ostvarenju ciljeva Društva i redovito plaćati članarinu. Redovni članovi Društva imaju pravo i obvezu sudjelovati u radu Društva. Redovni članovi imaju obvezu sudjelovati skupštinama Društva. Redovni članovi Društva imaju pravo birati i biti birani u tijela Društva.

Predsjedništvo može predložiti Skupštini da pojedincima dodjeli titulu počasnog člana, za njihove izuzetne zasluge u ostvarenju ciljeva Društva. Počasni član ima pravo sudjelovati u radu Društva. Počasni član ne plaća članarinu i ne mora biti nazočan skupštinama Društva. Počasni član nema pravo birati ni biti biran u tijela Društva.

Članak 11.

Članstvo u Društvu prestaje:

  1. istupom zatraženim u pismenom obliku,
  2. isključenjem iz Društva, ako član djeluje protiv svrhe, ciljeva i interesa Društva ili nanese štetu Društvu. Odluku o isključenju donosi Predsjedništvo, većinom glasova, javnim glasovanjem. Odluka Predsjedništva je konačna.
  3. Smrću.

C/ Tijela društva

Članak 12.

Društvo ima sljedeća tijela:

  1. Skupštinu,
  2. Predsjedništvo,
  3. Nadzorni odbor

Članak 13.

Skupština je najviše tijelo uprave Društva. Sastaje se redovno svake druge godine ili izvanredno, prema potrebi, a čine ju redovni članovi Društva. Rad skupštine je javan, a u radu skupštine mogu sudjelovati počasni članovi i nečlanovi Društva, ali bez prava pri glasovanju.

Skupštinu saziva Predsjedništvo i o tome, zajedno s prijedlogom dnevnog reda, obavještava članove Društva najmanje 14 dana prije održavanja Skupštine. Do dana održavanja Skupštine, svaki član može Predsjedništvu podnijeti prijedlog za dopunu dnevnog reda. Konačni dnevni red utvrđuje Skupština. Skupština se može sazvati i izvanredno na zahtijev Predsjedništva, Nadzornog odbora ili petine redovnih članstva Društva. U tom slučaju Skupština će se sastati najkasnije tri mjeseca od dana zahtjeva podnesenog Predsjedništvu.

Članak 14.

Skupštinu otvara Predsjednik. Nakon toga se bira radno predsjedništvo Skupštine od tri člana, zapisničar i dva ovjerovitelja zapisnika. Skupština punovažno odlučuje kada je na sjednici prisutno više od polovine redovnih članova.

Ukoliko na sjednici Skupštine nije nazočna potrebna većina članova, sjednica se odgađa za šest (šest) mjeseci. Protekom tog vremena Skupština može valjano zasjedati i odlučivati ukoliko je sjednici nazočna četvrtina članova Skupštine.

Glasovanje na sjednici je javno, ukoliko Skupština ne odluči drukčije. Odluke se donose većinom glasova nazočnih članova Skupštine.

Članak 15.

Skupština: • daje opće smjernice radu Društva, • donosi statut Društva i odlučuje o njegovim izmjenama i dopunama, • utvrđuje godišnji program rada, financijski plan, završni račun i visinu članarine, • bira, razrješuje i opoziva članove Predsjedništva i Nadzornog odbora • raspravlja i odlučuje o izvješćima o radu Predsjedništva i Nadzornog odbora, • odlučuje o molbama, prigovorima, žalbama, te donosi odluku o proglašenju počasnog člana Društva, • raspravlja i odlučuje o svim predmetima koji su vezani uz rad Društva te koji su na dnevnom redu, • odlučuje o prestanku rada Društva.

Članak 16.

Prilikom izbora članova u tijela uprave Društva ističe se više kandidata od potrebnog broja. Odlukom skupštine izbor može biti obavljen javnim ili tajnim glasovanjem.

Članak 17.

Opoziv člana tijela uprave Društva prije isteka njihova mandata moguć je ako:

  1. djeluje protiv svrhe, ciljeva i interesa Društva,
  2. svojim radom nanese štetu Društvu
  3. nedovoljnom aktivnošću koči rad tijela uprave.

Zahtijev za opoziv podnosi pismeno bilo koji član Društva, a stavlja se na dnevni red Skupštine te izglasava većinom glasova nazočnih članova. O opozivu se glasuje tajno, a odluka se donosi većinom glasova nazočnih članova Skupštine.

Članak 18.

Predsjedništvo je izvršno tijelo Skupštine, koji rukovodi radom Društva i odlučuje o svim predmetime iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom i Statutom. Sastoji se od četrnaest (14) članova. Mandat članova traje četiri godine, s mogućnošću ponovnog izbora za još jedan mandatni period. Predsjedništvo može odlučivati ako je sjednici nazočna većina članova, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova Predsjedništva.

Predsjedništvo i predsjednika Društva Skupština može razrješiti i prije isteka vremena na koje su izabrani ukoliko prekorače svoja ovlaštenja ili ne izvršavaju savjesno povjerene obveze. Ukoliko razrješava cijelo Predsjedništvo Skupština tad bira novi s punim mandatom, a ukoliko razrješava pojedine članove Predsjedništva, Skupština bira nove članove Predsjedništva na vrijeme do isteka mandata u čiji sastav su birani.

Članak 19.

Predsjedništvo izvršava odluke Skupštine i za svoj rad odgovara Skupštini, koja ih može opozvati radi nemarnog obavljanja preuzetih obveza, na način propisan ovim Statutom.

Predsjedništvo: • bira između svojih članova predsjednika i dopredsjednika Društva, • brine o provedbi odluka, zaključaka i preporuka Skupštine, • utvrđuje prijedlog statuta te njegovih izmjena i dopuna, • brine o izvršenju programa rada Društva i financijskog plana te u tu svrhu donosi opće akte, planove i odluke, sklapa sporazume i ugovore, • upravlja imovinom Društva, • osniva radne skupine za pojedina područja djelovanja Društva, • donosi odluku o prijemu u članstvo redovitog člana Društva, • odlučuje o promjeni adrese Društva.

Članak 20.

Predsjednik Društva osigurava pravilan i zakonit rad Društva. Predsjednika i dopredsjednika bira Predsjedništvo na vrijeme od 4 godine, s tim da mogu biti izabrani više puta za redom.

Predsjednik Predsjedništva zastupa Društvo, saziva i predsjedava sjednicama Predsjedništva Društva, te potpisuje spise i financijska dokumenta. Uz predsjednika Društva, Društvo zastupa i dopredsjednik Predsjedništva sa istim obvezama i ovlastima kao i Predsjednik Društva.

Članak 21.

Nadzorni odbor čine tri (3) redovna člana Društva, koje bira Skupština. Skupština Članovi nadzornog odbora za svoj rad odgovaraju Skupštini, koja ih može opozvati radi nemarnog obavljanja preuzetih obveza, na način propisan ovim statutom. Članovi odbora među sobom biraju predsjednika odbora. Mandat članova odbora traje četiri godine, a može se produžiti za još jedan mandatni period. Nadzorni odbor nadzire materijalno i novčano poslovanje Društva, kontrolira provođenje statuta i drugih akata te provođenje odluka Skupštine i Predsjedništva. Odbor radi na svojim sjednicama, koje saziva i vodi predsjednik odbora. Sjednica odbora mora se održati i na zahtijev pojedinog člana odbora. Odbor može pravovaljano odlučivati ako sjednici prisustvuju svi njegovi članovi, a odluke se donose većinom glasova. Predsjednik odbora može prisustvati sjednicama Predsjedništva Društva, ali bez prava odlučivanja. Odbor je ovlašten, ako to smatra potrebnim, angažirati stručne osobe radi pregleda i analize materijalnog i financijskog poslovanja Društva. Odbor je dužan na uočene nepravilnosti upozoriti Predsjedništvo i zahtijevati da se uočeno ispravi u određenom roku. U protivnom, Odbor je dužan zahtijevati saziv Skupštine.

D/ Imovina društva

Članak 22.

Za svoje djelovanje Društvo ostvaruje imovinu od članarine, donacija ili drugih izvora u skladu sa zakonom. Također, Društvo ostvaruje imovinu od tiskarske djelatnosti sukladno zakonu.

E/ Opće i završne odredbe

Članak 23.

Društvo prestaje radom na prijedlog Skupštine ili na temelju odluke nadležnog državnog tijela.

Članak 24.

Odluku o prestanku rada Društva donosi Skupština 2/3 večinom glasova. U slučaju prestanka rada Društva, imovinom Društva namiruju se započete stipendije do ugovorenog iznosa. Ostatak imovine nasljeđuje najsrodnija hrvatska udruga nastavnika glazbene teorije. Ako takva ne postoji, imovinu nasljeđuje najsrodnija hrvatska udruga nastavnika glazbe.

Članak 25.

Ovaj Statut donesen je na Skupštini Društva održanoj u Zagrebu, 29. studenog 1997., a stupa na snagu danom upisa u registar nadležnog državnog tijela.

U Zagrebu, 29. studenog 1997.

Predsjednik Hrvatskog društva glazbenih teoretičara

Tihomir Petrović, prof.


Na temelju članka 11. Zakona o udrugama (“Narodne novine”, broj 70/97. i 106/97),

Skupština Hrvatskog društva glazbenih teoretičara, održana 24. studenog 2001. godine, donijela je

Izmjene i dopune statuta
Hrvatskog društva glazbenih teoretičara

Članak 1.

Članak 13. Statuta mijenja se i glasi:

Skupština je najviše tijelo uprave Društva, a čine ju redovni članovi Društva. Rad skupštine je javan, a u radu skupštine mogu sudjelovati počasni članovi i nečlanovi Društva, ali bez prava pri glasovanju.

Skupštinu saziva Predsjednik i o tome, zajedno s prijedlogom dnevnog reda, obavještava članove Društva najmanje 14 dana prije održavanja Skupštine. Do dana održavanja Skupštine, svaki član može Predsjedniku podnijeti prijedlog za dopunu dnevnog reda. Konačni dnevni red utvrđuje Skupština. Skupština se može sazvati i izvanredno na zahtijev Predsjedništva, Nadzornog odbora ili petine redovnih članova Društva. Ako Predsjednik ne sazove Skupštinu u roku od 3 (tri) mjeseca od podnesenog zahtjeva, sazvat će je predlagači.

Članak 2.

Članak 18. Statuta mijenja se i glasi:

Predsjedništvo je izvršno tijelo Skupštine, koji rukovodi radom Društva i odlučuje o svim predmetime iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom i Statutom. Sastoji se od sedam (7) članova. Članovi se biraju iz većih centara glazbenog školovanja i njihova je obveza – uz ostalo – organizirati rad Društva u tim centrima. Mandat članova traje četiri godine, s mogućnošću ponovnog izbora. Predsjedništvo može odlučivati ako je sjednici nazočna većina članova, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova Predsjedništva.

Predsjedništvo i predsjednika Društva Skupština može razrješiti i prije isteka vremena na koje su izabrani ukoliko prekorače svoja ovlaštenja ili ne izvršavaju savjesno povjerene obveze. Skupština bira nove članove Predsjedništva na vrijeme do isteka mandata u čiji sastav su birani.

Članak 3.

Članak 20. Statuta mijenja se i glasi:

Predsjednik vodi Društvo, obavlja sve potrebne poslove i osigurava njegov pravilan i zakonit rad. Predsjednika i dopredsjednika bira Predsjedništvo na vrijeme od 4 godine, s tim da mogu biti izabrani više puta za redom.

Predsjednik Predsjedništva zastupa Društvo, saziva i predsjedava sjednicama Predsjedništva Društva, te potpisuje spise i financijska dokumenta. Uz predsjednika Društva, Društvo zastupa i dopredsjednik Predsjedništva sa istim obvezama i ovlastima kao i Predsjednik Društva.

Članak 4.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

U Zagrebu, 24. studenog 2001.

Predsjednik Hrvatskog društva glazbenih teoretičara
Tihomir Petrović, prof