11. dani teorije glazbe
subota, 24. listopada i nedjelja, 25. listopada 2015.
Zagreb, Glazbena škola Vatroslava Lisinskog, Gundulićeva 4
Petra Zidarić Gjorek i Christian Utz
Subota, 24. listopada 2015.
10:00 Prijave, uplate članarine i kotizacije
10:30 – 12:00 Morfosintaktički prikaz analize na Lachenmannovim, Xenakisovim i Ferneyhoughovim djelima za violončelo, predavanje uz prijevod
Predavanje je dio istraživačkog projekta koji se odvija pod vodstvom samog predavača, prof. dr. Christiana Utza. U svome izlaganju autor će predstaviti analitičku metodu koju je nazvao morfosintaktičkom analizom. Na temelju triju izabranih djela za soloviolončelo koja pripadaju glazbenoj avangardi 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća (Pression Helmuta Lachenmanna, Nomos alpha Iannisa Xenakisa te Time and Motion Study I Briana Ferneyhougha) autor proširuje pojam glazbene strukture sustavnom analizom snimaka različitih izvedbi, stavljajući naglasak na zvukovnu i vremensku komponentu spomenutih skladbi. Na taj način integrira izvedbenu dimenziju u prošireni koncept glazbene analize.
Predavač: dr. Christian Utz, Sveučilište za glazbu i scensku umjetnost, Graz (Universität für Musik und darstellende Kunst, Graz), Austrija
12:00 – 13:30 Stanka za ručak
13:30 – 15:30 Povijest i osnovni pojmovi Schenkerove teorije i analize, predavanje uz prijevod
Cilj je predavanja dati širok povijesni pregled razvoja šenkerijanske analize tijekom dvadesetoga stoljeća, s naglaskom na Schenkerov rad i rad njegovih učenika, a u kontekstu trenutnoga stanja na terenu. Zatim će se ponuditi sažetak njegovih temeljnih postavki, pristup harmoniji i kontrapunktu, kao i njegov analitički pristup tonalitetnoj glazbi te kratak prikaz njegove teorije prasloga (Ursatz).
Predavač: dr. John Koslovsky, Odsjek za teoriju glazbe, Konzervatorij u Amsterdamu (Conservatorium van Amsterdam)
15:45 – 17:45 Učenje i poučavanje Schenkerove analize, radionica uz prijevod
Ova će radionica pokazati primjenu Schenkerovih ideja o teoriji glazbe u praksi na različitim razinama nastave: od onih koji uče harmoniju i kontrapunkt prvi put do onih naprednijih, u želji da u glazbenu analizu ne zalaze preduboko. Rad će se temeljiti na primjerima iz suvremenih udžbenika u kojima se tonalitetnoj glazbi pristupa šenkerijanski uz uputu na druge mogućnosti analitičkoga pristupa. Radionica će završiti zajedničkom analizom kratkoga glazbenog komada.
Predavač: dr. John Koslovsky, Odsjek za teoriju glazbe, Konzervatorij u Amsterdamu (Conservatorium van Amsterdam)
Nedjelja, 25. listopada 2015.
10:00 – 10:20 Predstavljanje novih izdanja
Glazba i emocije – istraživanje prema teoriji napetosti i uravnoteženja u glazbi (Theory of musical equilibration/Die Strebetendenz-Theorie)
Bernd Willimek, glazbeni teoretičar, i Daniela Willimek, pijanistica, Visoka škola za glazbu, Karlsruhe
Namjera je ove prezentacije ponuditi neke načine ispitivanja preferencije pojedinih glazbenih harmonija, akorda I sekvenca u korelaciji s određenim emocijama. Usredotočuje se na teoriju napetosti i uravnoteženja u glazbi. Protivno nekim ranijim hipotezama, ova teorija utvrđuje da glazba ne opisuje emocije izravno, već evocira voljne procese s kojima se slušatelj identificira. Prema načelima teorije napetosti i uravnoteženja u glazbi izgrađuje se sustav koji ističe i objašnjava emocionalnu prirodu glazbenih harmonija. Primjerice, smanjeni akord izražava osjećaj očaja, povećani akord oduševljenje i ushićenje, a seksta dodana durskomu kvintakordu posreduje osjećaj topline i sigurnosti. Kako bi što objektivnije oslikali značajke ovih harmonija, autori su razviili različite postupke ispitivanja. Na početku su ispitanike molili da na pitanja odgovoraju slobodnim asocijacijama. Kasnije su razvili dva tipa testova (“Basis Test”), osnovni i napredni (“Rocky Test”). Kod provođenja osnovnoga testa ispitanici povezuju pojmove s određenim harmonijama, dok se kod naprednoga slušaju različite vrste pozadinske glazbe za vrijeme gledanja emotivnih prizora iz bajki. U istraživanju je do sada sudjelovalo 2100 osoba s četiri kontinenta. Primijećene su značajne podudarnosti: 86,96 % odgovora koreliralo je međusobno, kao i u odnosu na pretpostavke teorije napetosti i uravnoteženja u glazbi.
10:30 – 11:20 Pjevanje u nastavi solfeggia
Pjevanje je u nastavi solfeggia, uz glazbeni diktat, druga najvažnija aktivnost u kojoj se očituje ne samo stalno provjeravanje znanja i vještina stečenih na tom predmetu nego ono predstavlja mogućnost izravnijeg susreta učenika sa “živim glazbenim bićem” i osobito s umjetničkom glazbom te time omogućava potrebnu ravnotežu između nužnosti didaktičkih sadržaja i odgoja, odnosno njegovanja muzikalnosti. Problematika pjevanja u nastavi solfeggia može se promotriti iz različitih aspekata, od vokalno-tehničkoga (koji primarno ne pripada nastavi solfeggia, ali se ne može potpuno zanemariti) do ispitivanja preferencija učenika i suočavanja s problemom gotovo potpunog nestajanja kulture pjevanja izvan profesionalnoga glazbenog okruženja. U izlaganju će biti razmotrena dva glavna aspekta pjevanja u nastavi solfeggia, tj. izbor sadržaja i neizostavno pjevanje a prima vista.
Kod izbora sadržaja analizirat će se skladateljske karakteristike dječjih pjesama, uz osvrt na iskustvo hrvatskog skladatelja Petra Bergama (1930.), jednog od rijetkih domaćih autora koji se intenzivno bavio tom problematikom, dok će se kod razmatranja problema pjevanja a prima vista definirati najvažnije didaktičko-metodičke odrednice u radu s učenicima osnovnih i srednjih glazbenih škola te glazbenih akademija.
Predavačica: dr. Davorka Radica, Odsjek za glazbenu teoriju, Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu
11:30 – 12:20 Značaj višeglasja i putevi pristupa njegovoj obradi
Gotovo sva stilska razdoblja u glazbi povezana su s višeglasnim izražavanjem i doživljajem. Princip jednoglasnog izvođenja egzistirao je tek tijekom razdoblja gregorijanskog korala, u osvit umjetničke glazbe. Stoga je značaj dvoglasja i višeglasja neupitan. Razumijevanje funkcionalnih odnosa u tonalitetu upravo tu dobiva svoj puni smisao. Ipak, većina metodičara (ili barem njihovi udžbenici na to ukazuju) smatra da se dvoglasje u nastavi može provesti tek onda kada se postigne odgovarajuća memorijska razina i kapacitet, pa zbog toga obradu dvoglasja počinju tek u kasnijim razredima. Analogno takvomu mišljenju, višeglasje ne bi nikad ni došlo na red za usvajanje, nego se svjesno usmjerava kao zadatak školskog zbora, iako je jasno da specifičnost zbornog pjevanja ne može omogućiti metodički put usvajanja višeglasja.
U ograničenom vremenu voditelj radionice ukazat će na bit spomenute problematike u metodičkom razvoju obrade višeglasja, za koje su potrebni sasvim konkretni i precizno usmjereni postupci, te pokušati animirati publiku prema pozitivnom stavu.
Voditelj radionice: dr. Senad Kazić, Odsjek za muzičku teoriju i pedagogiju, Muzička akademija u Sarajevu
12:30 – 13:20 Problemska nastava teorijskih glazbenih predmeta
Kombinacijom predavanja i radionice pokazat će se kako učenika od pasivnoga slušatelja nastave teorijskih glazbenih predmeta dovesti na mjesto aktivnoga subjekta, tj. nametnuti mu istraživačku i aktivnu ulogu s ciljem povećanja efikasnosti nastavnoga procesa. Učenik tako postaje istraživač i kreator, dok učitelj usmjerava, organizira i motivira učenika na djelovanje.
Predavač: Tihomir Petrović, prof. mentor, Glazbena škola Vatroslava Lisinskog, ZG
13:30 Domjenak i formalni oproštaj od Tihomira Petrovića, osnivača Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara i kreatora ne samo Dana teorije glazbe nego i svih drugih aktivnosti Društva, koji 2016. godine odlazi u mirovinu pa je prethodno predavanje jedno od njegovih zadnjih s pozicije aktivnoga učitelja.
Kotizacija za članove Društva iznosi 100,00 kuna, a za sve druge 500,00 kuna.
Prijave će se primati elektronički na stranici AZOO-a, www.azoo.hr,
ili na e-adresu hdgt@hdgt.hr.
Obavijesti daje Tihomir Petrović, prof., 099 853 88 39, tihomir.petrovic@inet.hr.
11. dani teorije glazbe započet će predavanjem Što je teorije glazbe i čemu služi? u Ravnoj Gori, 15. rujna 2015. u 18 sati, u organizaciji Osnovne škole dr. Branimira Markovića i MPZ Gimpl.
