Dani teorije glazbe

15. dani teorije glazbe

15. dani teorije glazbe ponovno će se održati na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, 9. i 10. studenoga 2019. u dvorani Stančić. više


14. dani teorije glazbe

Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu,
Trg Republike Hrvatske 12
13. i 14. listopada 2018.

Organizatori: Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara i Odsjek za glazbenu pedagogiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Prijave se za sudjelovanje primaju se u elektroničkom obliku na adresu: hdgt.hr@gmail.com

Subota, 13. listopada 2018.

10:00 – 10:30
Prijave

10:30 – 10:50
Izborna skupština HDGT-a
Izvješće o radu Društva, izbor novoga vodstva
Tihomir Petrović, prof.

11:00 – 12:00
Solfeggio – najteži predmet u glazbenoj školi. Iskustvo 50-godišnjeg rada u nastavi.
Uz predavanje će se spomenuti izdavaštvo HDGT-a i predstaviti nova izdanja u funkciji poboljšanja nastave solfeggia:
Martina Belković: Kajdanka vježbanka za 2. razred osnovne škole,
Blaženka Barlović: Solfeggio 4
Tihomir Petrović, prof.

12:00 – 15:00
stanka za ručak

15:00 – 16:50
prof. dr. Johannes Menke, Schola Cantorum Basiliensis, Basel
Monteverdijeva seconda pratica i osnove baroknog kontrapunkta
(predavanje će biti na engleskom jeziku, uz djelomičan prijevod na hrvatski)

17:00 – 17:45
Tihomir Petrović, prof.
Metodika nastave predmeta Polifonija u srednjoj glazbenoj školi

Nedjelja, 14. listopada 2017.

10:00 – 11:20
Tomislav Bužić, prof., GŠ Alberta Štrige, Križevci, HR:
Partimenti i mogućnost njihove primjene u postojećoj nastavi harmonije i polifonije u Hrvatskoj

11:30 – 12:15
Tihomir Petrović, prof.
Metodički pristup silaznoj kvintnoj srodnosti, kao uzornoj srodnosti akorda

12:30 – 14:00
Irena Markulin, prof. i Mirjana Futač Homen, prof.
Polifonija u nastavi predmeta Solfeggio; razvojni put od rane Glazbene edukacije do završetka srednjoškolskog obrazovanja

HDGT pridržava pravo promjene programa Dana teorije glazbe, o čemu će obavijestiti sve prijavljene sudionike.

Kotizacija za članove Društva iznosi 100 kn.
Kotizacija za sve druge zainteresirane iznosi 300 kn ili 200 kn za samo jedan dan.

Uplate se vrše na žiro račun:
HDGT, ZAGREB, PALMOTIĆEVA 2, IBAN 2723600001101500068
U pozivu na broj možete napisati OIB uplatitelja.

Upis u Društvo može se obaviti pri dolasku na Dane teorije glazbe, kao i uplata članarine te kotizacije.

Prof. dr. Johannes Menke
Monteverdijeva seconda pratica i osnove baroknog kontrapunkta

Dok je jasna ideja o renesansnom kontrapunktu uspostavljena kao didaktička disciplina u teoriji glazbe od kasnog 16. stoljeća, koncept baroknog kontrapunkta je ili puno šire shvaćen ili vrlo često koncentriran na rano 18. stoljeće, a posebno na glazbu J. S. Bacha. U svom predavanju pokušat ću zatvoriti jaz između Palestrine i Bacha, skicirajući nacrt baroknog kontrapunkta temeljenog na Claudiju Monteverdiju i njegovim suvremenicima. Kao jedan od najznačajnijih skladatelja moderne vokalne glazbe i tvorac pojma “seconda pratica”, Monteverdi pokazuje u svojim zbirkama madrigala širok spektar tehničkih značajki baroka, koje su karakteristične kako za njegovu glazbu tako i za cijelo razdoblje baroka. Rano 17. stoljeće pokazalo se ne samo kao prijelazno razdoblje već i period utemeljenja tehnika koje su dominirale skladateljskom umjetnošću sve do sredine 18. stoljeća.

Životopis

Johannes Menke rođen je 1972.g. u Nünbergu. Završio je studij glazbene pedagogije, oboe, glazbene teorije, kompozicije te germanistiku (Freiburg im Breisgau). 2004.g. doktorirao je na Tehničkom sveučilištu u Berlinu. Bio je urednik serije knjiga sinefonia, urednik dvaju svezaka Praksa i teorija partimenta te urednik časopisa Glazba i estetika. U razdoblju od 2008. – 2012. obnašao je funkciju predsjednika društva teorije glazbe njemačkog govornog područja (GMTH). Objavio je niz publikacija o analizi glazbe, povijesti teorije glazbe i glazbene didaktike. Nedavno je objavio knjigu Kontrapunkt II: glazba baroka (2017.g.). Od 1999. – 2009.g. predavao je teoriju glazbe i solfeggio na Sveučilištu za glazbu Freiburg im Breisgau. Od 2007.g. profesor je povijesno osviještene kompozicije i teorije glazbe na Schola Cantorum Basiliensis (Fachhochschule Nordwestschweiz).

Tomislav Bužić, prof.:
Partimenti i mogućnost njihove primjene u postojećoj nastavi harmonije i polifonije u Hrvatskoj

U posljednjih desetak godina zaboravljena osamnaestostoljetna praksa partimenta doživjela je neviđeni procvat. Ti instruktivni, uglavnom nešifrirani basovi osmišljeni su za potrebe obrazovanja mladih glazbenika u napuljskim konzervatorijima krajem 17. stoljeća, no zadržani su u upotrebi diljem Europe sve do sredine 19. stoljeća te su činili važan dio obrazovanja velikih skladatelja kao što su Scarlatti, Pergolesi, Bach, Händel, Haydn, Mozart ili Rossini. Pomoću partimenta mladi glazbenici su usvajali niz shema i stilskih konvencija koje su im dalje služile pri skladanju, sviranju continua ili pak samo za bolje razumijevanje glazbe, no za razliku od uobičajenih basso continuo vježbi, partimenti predstavljaju jednolinijske skice cjelovitih skladbi, nerijetko u različitim ključevima kako bi se uputilo učenike na kontrapunktske odnose u gornjim glasovima. Mnoštvo teoretičara glazbe i muzikologa, predvođenih Giorgijom Sanguinettijem (The Art of Partimento. History, Theory and Practice, 2012.) i Robertom Gjerdingenom (Music in the Galant Style, 2007.) prihvatilo se mukotrpnog posla u ponovnom otkrivanju prakse partimenta te se naposljetku zapitali: mogu li se partimenti koristiti u današnjem glazbenom obrazovanju podjednako uspješno? Zasigurno mogu, pogotovo kada se sjetimo da glazba iz perioda od otprilike Bacha do Brahmsa (common practice period) još uvijek čini središnji dio obrazovanja u glazbenim školama.

U svojem izlaganju na praktičan ću način predstaviti tehniku realizacije partimenta te ih povezati s postojećim načinom učenja harmonije i polifonije u srednjim glazbenim školama (kod partimenta ne postoji čvrsta granica između harmonijskog i polifonog načina razmišljanja!). “Devčićeva harmonija”, prema kojoj radi najveći dio hrvatskih nastavnika, također nudi mnoštvo shema, sekvenci, harmonizacija ljestvica i drugih pravila indirektno proizašlih iz prakse partimenta što bi trebalo omogućiti dobro prihvaćanje partimenta. Čini se da bi partimenti kao dodatak mogli biti dobro uklopiti u postojeću nastavu harmonije i polifonije u Hrvatskoj iz više razloga: prvi je njihova umjetnička vrijednosti budući da je dobra realizacija partimenta slušno i reprodukcijski izuzetno primamljiva, drugi je njihova dovoljna sličnost s basovima i sopranima koje nastavnici imaju običaj koristiti na nastavi pa nije potrebno drastično prilagođavati metodički pristup, dok bi naglašeni improvizacijski karakter i rješavanje problematike pretežno direktno za klavirom pridonijelo razvoju učeničkih sposobnosti vezanih uz praktično muziciranje.

Životopis

Tomislav Bužić (1990.) opće i srednje glazbeno obrazovanje završio je u Križevcima, a 2015. je diplomirao na odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu na temu “Glazba prva tri učenika Stanka Horvata”. Apsolventsku godinu proveo je na studentskoj razmjeni u Cremoni (Università degli studi di Pavia – Dipartimento di Musicologia e Beni Culturali Cremona). Od 2016. zaposlen je kao nastavnik povijesti glazbe i teorijskih glazbenih predmeta u Glazbenoj školi Alberta Štrige u Križevcima te paralelno pohađa doktorski studij teorije glazbe na Kunstuniversitӓtu u Grazu gdje mu je tema istraživanja “Recepcija barokne glazbe u odabranim djelima Rochberga, Schnittkea i Szymańskog”. Osnovna područja znanstvenog interesa su mu analiza skladateljskih praksi druge polovice 20.st., s posebnim naglaskom na recepciji rane glazbe u postmodernizmu, i priređivanje suvremenih notnih izdanja hrvatskih skladatelja 16. i 17. stoljeća. Redovito predstavlja svoje radove na međunarodnim stručnim skupovima (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Italija, Austrija i Poljska).

Irena Markulin, prof. i Mirjana Futač Homen, prof.
Polifonija u nastavi predmeta Solfeggio; razvojni put od rane glazbene edukacije do završetka srednjoškolskog obrazovanja

Prikazom razvojnog puta koji slijedi princip kretanja od glazbenog doživljaja i iskustva ka sve većim znanjima i detaljima o glazbi kao jedne od temeljnih postavki Funkcionalne muzičke pedagogije predavanje će obuhvatiti posebnost slijeda sadržaja, metodičkih postupaka i tehnika rada počevši od rane glazbene edukacije koje predmet Solfeggio nastavlja na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini.
Višegodišnje iskustvo bavljenja melodijom, melodijskim načinom mišljenja, višeglasjem, improvizacijama i raznim drugim metodičkim postupcima omogućava učeniku prirodan i lak način stjecanja znanja i vještina potrebnih za izvođenje, stvaranje i razumijevanje polifonih glazbenih djela.

Mirjana Futač Homen prof. mentor, stekla je zvanje profesora teorijskih glazbenih predmeta na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u Glazbenom učilištu Elly Bašić u Zagrebu gdje radi kao nastavnik teorijskih glazbenih predmeta sa različitim uzrastima učenika. Sudjelovala je u osnivanju Društva za promicanje funkcionalne muzičke pedagogije, član je Predsjedništva, a posljednjih nekoliko godina je i tajnica udruge. Autorica je priručnika Solfeggio 5, Zagreb, GU Elly Bašić, 2016. i suautorica priručnika Glazbena literatura za solfeggio, Zagreb, HDGT, 2017.

Irena Markulin je nastavnica teoretskih glazbenih predmeta na Glazbenom učilištu Elly Bašić. Diplomirala je glazbenu teoriju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu pod mentorstvom prof. Mladena Tarbuka. Aktivno je sudjelovala kao predavačica na seminarima predškolskog programa funkcionalne muzičke pedagogije i solfeggia u osnovnoj glazbenoj školi s temama Sinkretizam u funkcionalnoj muzičkoj pedagogiji; likovni izraz djeteta, te Uporišta i pristup ranoj glazbenoj edukaciji u FMP-i. Predškolski program FMP-e predstavila je i na međunarodnim skupovima u Zagrebu – ART@muse IP erasmus: Counting rhymes in music education; Muzička akademija u Sarajevu: Pregled programskih cjelina od ll.do Vl. solfeggia; u Puli: Škola bez slabih učenika i Splitu (HPKZ OSDŽ3): Inkluzivna odgojno-obrazovna praksa u ranoj glazbenoj edukaciji funkcionalne muzičke pedagogije.

Tihomir Petrović, prof.
Solfeggio – najteži predmet u glazbenoj školi. Iskustvo 50-godišnjeg rada u nastavi

Predavanjem se želi skrenuti pozornost na sve probleme nastave predmeta Solfeggio, kao najtežeg i najzahtjevnijeg predmeta u glazbenom obrazovanju, te pokazati moguća rješenja problema. Uz predavanje će se spomenuti Izdavaštvo HDGT-a i predstaviti nova u funkciji poboljšanja nastave solfeggia: Martina Belković: Kajdanka vježbanka za 2. razred osnovne škole, Blaženka Barlović: Solfeggio 4.

Metodika nastave predmeta Polifonija u srednjoj glazbenoj školi

Predavanjem će se ukazati na pristup nastavi predmeta Polifonija u srednjoj glazbenoj školi utemeljen na popularnoj glazbi kao glavnom poticaju aktivnog pristupa učenika toj nastavi.

Metodički pristup silaznoj kvintnoj srodnosti, kao uzornoj srodnosti akorda

Upoznavanje odnosa akorda najčešće u našem obrazovnom sustavu počinje sa osvještavanjem silazne kvintne srodnosti, što u konačnici vodi k spoju glavnih kvintakorda: I – IV – V – I. Predavanjem se želi pokazati jedan od učenicima dopadljivih i bliskih načina iznošenja toga gradiva.

Tihomir Petrović (Zagreb, 1951.) do umirovljenja (2016.) predavao je teorijske predmete na Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Od 1993. godine predaje glazbenu teoriju, solfeggio i osnove harmonije na Rock-akademiji u Zagrebu. Godine 1997. osnovao je i od tada vodi Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, zatim časopis Theoria te biblioteku Društva. Godine 2005. utemeljio je manifestaciju Dani teorije glazbe, međunarodnoga karaktera. Autor je stručnih i metodičkih inovacija (paleta akorda, akordograf, igra Glazbeniče, ne ljuti se!), priručnika za glazbeno obrazovanje, popijevaka za djecu, četiriju crkvenih pjesmarica, znanstvenih i stručnih članaka, recenzija i eseja. Održava stručne seminare za učitelje glazbe, predavanja za učenike i studente te predavanja za najširu publiku s temama iz svih područja teorije glazbe, više od tisuću do danas, diljem Hrvatske te u inozemstvu.


13. dani teorije glazbe

Organizatori:  Glazbena škola u Varaždinu i Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara

Glazbena škola u Varaždinu, Varaždin, Kapucinski trg 8
21. i 22. listopada 2017.

Ovogodišnji Dani teorije glazbe održat će se u Glazbenoj školi u Varaždinu – gradu glazbe. Najljepše zahvaljujem ravnateljstvu škole na gostoprimstvu!
Uz obilježavanje 20. obljetnice djelovanja HDGT-a slušateljima nudimo predavanja, radionice i predstavljanje nove literature za glazbeno obrazovanje. Među time svakako valja istaknuti gostovanje prof. dr. Clemensa Kühna, jednoga od najsvestranijih europskih glazbenih teoretičara današnjice, pedagoga i znanstvenika. Njegov je dolazak ujedno potvrda našega rada i međunarodnoga ugleda koji tijekom proteklih dvaju desetljeća strpljivo gradimo, prvenstveno timskim radom članova predsjedništva Društva, ali i uz potporu svih vas, drage kolegice i kolege. Dobrodošli na 13. dane teorije glazbe!

Subota, 21. listopada 2017.
9:00 – 10:00
Prijave, druženje uz jutarnju kavu
10:00 – 11:30
doc. dr. sc. Vedrana Marković, Muzička akademija, Cetinje:
Početna nastava solfeggia u Crnoj Gori

Predavanje će obuhvatiti upoznavanje s reformom osnovnoga glazbenog obrazovanja u Crnoj Gori, karakteristike početne nastave solfeggia te metodičke postupke u postavljanju intonacije. Glazbeno opismenjivanje učenika prikazat će se pritom kao put koji polazi od materinskoga glazbenog jezika, pri čemu će se, usporedbom jezičnog i glazbenog opismenjivanja, pokušati odgovoriti i na pitanje što se uopće može smatrati materinskim glazbenim jezikom određenoga podneblja. Zatim će se pokazati kako na temelju modela (pjesama iz crnogorske glazbene baštine baštine) nastaju didaktički primjeri, a slušatelji će upoznati udžbenik za početnu nastavu solfeggia naslovljen Muzički koraci 1 (autorice: Vedrana Marković i Andrea Ćoso Pamer; Podgorica: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 2016.). Nadalje, bit će riječi o grafičkom prikazu notnoga teksta (crte, boje, oblici) te o značaju i ulozi Orffova instrumentarija u početnoj nastavi solfeggia. Pokazat će se i metodički postupci koji pospješuju razvoj pozornosti, memorije, glazbene mašte i kreativnosti učenika.

Početna nastava solfeggia u radu s učenicima oštećenog vida

Uz navođenje karakteristika početne nastave solfeggia u radu s učenicima oštećenog vida, govorit će se o kompetencijama glazbenoga pedagoga potrebnima za rad s takvim učenicima, glazbenom opismenjivanju uz pomoć Brailleova pisma, specifičnostima početne nastave u području ritma te o inkluzivnom pristupu u glazbenom obrazovanju.

11:45 – 12:45
Dada Ruža, prof., Glazbena škola u Varaždinu:
Vokalna tehnika u glazbenom obrazovanju

Predavanjem će se nastojati ukazati na zastupljenost poduke vokalne tehnike u hrvatskome glazbenom obrazovanju te joj odrediti svrhu i smisao. Zatim će se kroz praktično izvođenje vježbi i instruktivnih skladbi s polaznicima prikazati sadržaj te poduke: vježbe za razvijanje raznih elemenata vokalne tehnike, rad na intonaciji te povezivanje vokalnih vještina s raznim predmetima i sadržajima glazbenog obrazovanja.

12:45 – 15:30
stanka za ručak
15:30 – 18:30
prof. dr. sc. Clemens Kühn, Visoka škola za glazbu Carl Maria von Weber, Dresden:
Od teorije glazbe do glazbe sâme: teorija, primjena, praksa

(predavanje će biti na njemačkom jeziku, uz konsekutivni prijevod na hrvatski)

Predavanje i radionica obuhvatit će tri pitanja od vitalnoga značaja za suvremenu teoriju glazbe: što teorija glazbe danas podrazumijeva, kako poučavati teoriju, a da ostane bliska glazbi samoj, te kako to provesti u djelo u okviru nastave teorijskih glazbenih predmeta.

  1. Teorija: kakva je slika teorije glazbe danas, više od pola stoljeća nakon radikalnih promjena 1960-ih;
  2. Prijenos znanja: koja općenita načela predstavljaju temelj svake teorije glazbe i kojim joj se sve putevima može pristupiti;
  3. Praksa: kako se teorija može pretočiti u praktične glazbene vježbe koje će predavač isprobati s polaznicima seminara.

Misao poveznica svih triju aspekata teorije glazbe uvjerenje je prof. Kühna (koje se može učiniti razumljivim samo po sebi, no nije općeprihvaćeno) da teorija glazbe kao pedagoška disciplina ne smije biti teorija radi sebe sâme, već isključivo pomoćno sredstvo koje će vrijednu glazbenu baštinu približiti učeniku te mu omogućiti da njome dosegne samu bît glazbene umjetnosti. Predavanje i radionica zasnovane su na Kühnovoj knjizi Poučavati teoriju glazbe – posredovati glazbu (Kassel: Bärenreiter, 2006.).

Nedjelja, 22. listopada 2017.
10:00 – 11:20
doc. mr. Livija Jovčić, Akademija umjetnosti Sveučilišta u Novom Sadu
Harmonija u službi metodike nastave solfeggia

Predavanje će biti ostvareno kao teorijsko razmatranje o mogućnostima unaprjeđenja melodijskog područja nastave pomoću primjerene harmonizacije instruktivnih primjera za solfeggio.  Ukazat će se na ulogu i primjenu harmonijskih funkcija te harmonijskog ritma u procesu stjecanja slušnih predodžbi o logičnom melodijskom i latentnom harmonijskom tijeku, kao i o glazbenome metru. Također, praktična simulacija mogućih načina harmonizacije dječjih pjesama, durskih i molskih ljestvica, kao i instruktivnih melodijskih primjera za solfeggio na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini, ukazat će na potrebu za harmonizacijom kao efikasnim didaktičkim sredstvom u procesu rada na razvijanju svih aspekata glazbenog sluha.

11:30 – 13:00
doc. dr. sc. Sanja Kiš Žuvela, Muzička akademija, Zagreb i Petra Zidarić Györek, BA MA, Glazbena škola u Varaždinu:
Obrazovanje i profesionalna perspektiva glazbenih teoretičara u Hrvatskoj i Europi: usporedna studija i okrugli stol

Sudionici:
izv. prof. art. Ante Knešaurek, Muzička akademija, Zagreb
doc. dr. sc. Vito Balić, Umjetnička akademija u Splitu
red. prof. art. Davor Bobić, Umjetnička akademija u Osijeku

13:15 – 14:00
Tihomir Petrović, prof. u mirovini:
Predstavljanje novih izdanja Društva,
Svečana skupština Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara povodom 20. obljetnice djelovanja

Kotizacija za članove Društva iznosi 100 kn.

Kotizacija za sve druge zainteresirane iznosi 300 kn ili 200 kn za samo jedan dan.

Uplate: HDGT, ZAGREB, PALMOTIĆEVA 2, IBAN 2723600001101500068

U pozivu na broj možete napisati OIB uplatitelja.

Upis u Društvo može se obaviti pri dolasku na Dane teorije glazbe, kao i uplata članarine te kotizacije.

Prijave se primaju na mail hdgt@hdgt.hr i tihomir.petrovic@inet.hr

O predavačima:

Livija Jovčić docentica je za umjetničko područje solfeggia na Akademiji umjetnosti Sveučilišta u Novom Sadu. Diplomirala je kompoziciju u razredu akademika Rudolfa Bručija, a magistrirala iz područja glazbene pedagogije pod mentorstvom prof. Dorine Radičeve. Autorica je zbirke vokaliza s instrumentalnom pratnjom te brojnih recenzija. Koautorica je lokalnih i međunarodnih seminara i projekata s područja glazbene pedagogije te realizatorica Umjetničke radionice za solfeggio. Kao nadležna predstavnica Akademije umjetnosti članica je stalnoga povjerenstva senata Sveučilišta u Novom Sadu za studijski program Glazbena pedagogija te predsjednica povjerenstva za polaganje stručnih ispita iz predmeta Solfeggio i Teorija glazbe.

Sanja Kiš Žuvela diplomirala je teoriju glazbe i magistrirala muzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je i zaposlena kao docentica na Odsjeku za muzikologiju. Doktorirala je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Splitu disertacijom Problemi suvremenoga hrvatskoga glazbenoteorijskog nazivlja pod mentorstvom akademika Nikše Gliga i prof. dr. sc. Masline Ljubičić. Sudjeluje u istraživanju i standardizaciji hrvatskoga glazbenog nazivlja u okviru projekta Conmusterm koji se odvija pod pokroviteljstvom Hrvatske zaklade za znanost. Autorica je raznih tekstova s područja teorije glazbe i estetike, a u Biblioteci HDGT-a objavljena joj je knjiga Zlatni rez i Fibonaccijev niz u glazbi 20. stoljeća (2011.).

Clemens Kühn rođen je u Hamburgu, gdje je, uz studije glazbene pedagogije i germanistike, studirao teoriju glazbe i kompoziciju u razredu Diethera de la Mottea. Muzikologiju je doktorirao je 1977. pod mentorstvom Carla Dahlhausa. Predavao je na Umjetničkom sveučilištu (UdK) u Berlinu te na Visokoj školi za glazbenu i kazališnu umjetnost u Münchenu, a trenutačno je profesor teorije glazbe na Visokoj školi za glazbu Carl Maria von Weber u Dresdenu. Autor je mnogih publikacija među kojima se ističu udžbenici i priručnici s područja teorije glazbe (Musiklehre [Nauk o glazbi], 1981.; Gehörbildung im Selbststudium [Odgoj sluha za samostalno učenje], 1983., 22004.; Formenlehre der Musik [Nauk o glazbenim oblicima], 7 izdanja 1987. – 2004.; Analyse lernen [Naučiti analizu], 1993.; Kompositionsgeschichte in kommentierten Beispielen [Povijest skladanja u primjerima s komentarom], 1998.; Musiktheorie unterrichten – Musik vermitteln [Poučavati teoriju glazbe – posredovati glazbu], 2006.; Musik erforschen [Istraživati glazbu], udžbenik za srednjoškolce, 2008.; Modulation kompakt: Erkunden – Erleben – Erproben – Erfinden [Modulacija na sažet način: istraživanje, doživljavanje, isprobavanje, osmišljavanje], 2013.).

Vedrana Marković diplomirala je i magistrirala na Muzičkoj akademiji u Cetinju, a doktorirala na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu. Docentica je na Muzičkoj akademiji u Cetinju, gdje predaje solfeggio i metodiku nastave solfeggia. Organizira i predaje na seminarima za obuku nastavnika, sudjeluje kao konzultantica u izradi udžbenika za osnovnu školu, suautorica je udžbenika za solfeggio Muzički koraci 1. Autorica je monografije Početna nastava solfeggia u radu sa slijepom i slabovidnom djecom te metodičkog priručnika Posebne ljestvične strukture. Aktivno sudjeluje na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu.

Dada Ruža rođena je u Varaždinu gdje je završila gimnaziju i srednju glazbenu školu. Na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je dirigiranje u razredu Igora Gjadrova, a na Konzervatoriju Hermann Zilcher u Würzburgu čembalo u razredu Lucy Hallman Russel. Na Glazbenoj školi u Varaždinu radi od 1985. godine. Stručno se usavršavala kod istaknutih domaćih i međunarodnih stručnjaka s raznih područja, a osobito s područja zbornog dirigiranja te povijesno obaviještene izvođačke prakse. Tijekom svojega radnog vijeka predavala je desetak predmeta u osnovnoj i srednjoj glazbenoj školi. Pokrenula je nastavu čembala kao fakultativnog predmeta te nastupala kao čembalistica Varaždinskoga baroknog ansambla u Hrvatskoj i u inozemstvu. Trenutno predaje dirigiranje i čembalo te vodi djevojački, muški i mješoviti zbor, gudački orkestar, kao i vokalni oktet, te obnaša dužnost voditeljice Odjela za teoriju glazbe. S djevojačkim zborom Glazbene škole u Varaždinu osvojila je niz najviših nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima. Sa školskim zborovima održala je velik broj uspješnih nastupa širom Hrvatske, kao i u Sloveniji, Italiji, Austriji, Njemačkoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji. U njezinu se radu uzajamno nadopunjuju glazbena pedagogija, umjetnička praksa i znanstvenoistraživački rad. U suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje djelovala je kao predavačica na stručnim skupovima te kao voditeljica Međužupanijskoga stručnog vijeća učitelja teorijskih glazbenih predmeta. Bila je članicom i predsjednicom prosudbenih povjerenstava na županijskim i državnim natjecanjima školskih i amaterskih zborova i orkestara te članicom žirija za festivalske nagrade Varaždinskih baroknih večeri. Za svoj sveukupni rad 2015. je godine primila Nagradu Grada Varaždina.

Petra Zidarić Györek magistrirala je teoriju glazbe na Sveučilištu za glazbu i scensku umjetnost u Grazu, gdje 2015. godine upisuje i doktorski studij u okviru kojega izrađuje disertaciju Utjecaj arapske glazbe i glazbene teorije na Novu glazbu pod mentorstvom prof. dr. Christiana Utza. Nastavnica je teorijskih glazbenih predmeta u Glazbenoj školi u Varaždinu.


12. dani teorije glazbe

Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, Zagreb, Gundulićeva 4, i Agencija za odgoj i obrazovanje
22. i 23. listopada 2016.
Glazbena škola Zlatka Grgoševića, 10360 Sesvete, Bjelovarska 48B

  • N. Hodžić Mulabegović, T. Petrović, N. Hukić i A. Bosnić

Izvješće s 12. dana teorije glazbe.


11. dani teorije glazbe

subota, 24. listopada i nedjelja, 25. listopada 2015.
Zagreb, Glazbena škola Vatroslava Lisinskog, Gundulićeva 4

  • Petra Zidarić Gjorek i Christian Utz
    Petra Zidarić Gjorek i Christian Utz
Subota, 24. listopada 2015.

10:00 Prijave, uplate članarine i kotizacije

10:30 – 12:00 Morfosintaktički prikaz analize na Lachenmannovim, Xenakisovim i Ferneyhoughovim djelima za violončelo, predavanje uz prijevod

Predavanje je dio istraživačkog projekta koji se odvija pod vodstvom samog predavača, prof. dr. Christiana Utza. U svome izlaganju autor će predstaviti analitičku metodu koju je nazvao morfosintaktičkom analizom. Na temelju triju izabranih djela za soloviolončelo koja pripadaju glazbenoj avangardi 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća (Pression Helmuta Lachenmanna, Nomos alpha Iannisa Xenakisa te Time and Motion Study I Briana Ferneyhougha) autor proširuje pojam glazbene strukture sustavnom analizom snimaka različitih izvedbi, stavljajući naglasak na zvukovnu i vremensku komponentu spomenutih skladbi. Na taj način integrira izvedbenu dimenziju u prošireni koncept glazbene analize.

Predavač: dr. Christian Utz, Sveučilište za glazbu i scensku umjetnost, Graz (Universität für Musik und darstellende Kunst, Graz), Austrija

12:00 – 13:30 Stanka za ručak

13:30 – 15:30 Povijest i osnovni pojmovi Schenkerove teorije i analize, predavanje uz prijevod

Cilj je predavanja dati širok povijesni pregled razvoja šenkerijanske analize tijekom dvadesetoga stoljeća, s naglaskom na Schenkerov rad i rad njegovih učenika, a u kontekstu trenutnoga stanja na terenu. Zatim će se ponuditi sažetak njegovih temeljnih postavki, pristup harmoniji i kontrapunktu, kao i njegov analitički pristup tonalitetnoj glazbi te kratak prikaz njegove teorije prasloga (Ursatz).

Predavač: dr. John Koslovsky, Odsjek za teoriju glazbe, Konzervatorij u Amsterdamu (Conservatorium van Amsterdam)

15:45 – 17:45 Učenje i poučavanje Schenkerove analize, radionica uz prijevod

Ova će radionica pokazati primjenu Schenkerovih ideja o teoriji glazbe u praksi na različitim razinama nastave: od onih koji uče harmoniju i kontrapunkt prvi put do onih naprednijih, u želji da u glazbenu analizu ne zalaze preduboko. Rad će se temeljiti na primjerima iz suvremenih udžbenika u kojima se tonalitetnoj glazbi pristupa šenkerijanski uz uputu na druge mogućnosti analitičkoga pristupa. Radionica će završiti zajedničkom analizom kratkoga glazbenog komada.

Predavač: dr. John Koslovsky, Odsjek za teoriju glazbe, Konzervatorij u Amsterdamu (Conservatorium van Amsterdam)

Nedjelja, 25. listopada 2015.

10:00 – 10:20 Predstavljanje novih izdanja

Glazba i emocije – istraživanje prema teoriji napetosti i uravnoteženja u glazbi (Theory of musical equilibration/Die Strebetendenz-Theorie)

Bernd Willimek, glazbeni teoretičar, i Daniela Willimek, pijanistica, Visoka škola za glazbu, Karlsruhe

Namjera je ove prezentacije ponuditi neke načine ispitivanja preferencije pojedinih glazbenih harmonija, akorda I sekvenca u korelaciji s određenim emocijama. Usredotočuje se na teoriju napetosti i uravnoteženja u glazbi. Protivno nekim ranijim hipotezama, ova teorija utvrđuje da glazba ne opisuje emocije izravno, već evocira voljne procese s kojima se slušatelj identificira. Prema načelima teorije napetosti i uravnoteženja u glazbi izgrađuje se sustav koji ističe i objašnjava emocionalnu prirodu glazbenih harmonija. Primjerice, smanjeni akord izražava osjećaj očaja, povećani akord oduševljenje i ushićenje, a seksta dodana durskomu kvintakordu posreduje osjećaj topline i sigurnosti. Kako bi što objektivnije oslikali značajke ovih harmonija, autori su razviili različite postupke ispitivanja. Na početku su ispitanike molili da na pitanja odgovoraju slobodnim asocijacijama. Kasnije su razvili dva tipa testova (“Basis Test”), osnovni i napredni (“Rocky Test”). Kod provođenja osnovnoga testa ispitanici povezuju pojmove s određenim harmonijama, dok se kod naprednoga slušaju različite vrste pozadinske glazbe za vrijeme gledanja emotivnih prizora iz bajki. U istraživanju je do sada sudjelovalo 2100 osoba s četiri kontinenta. Primijećene su značajne podudarnosti: 86,96 % odgovora koreliralo je međusobno, kao i u odnosu na pretpostavke teorije napetosti i uravnoteženja u glazbi.

10:30 – 11:20 Pjevanje u nastavi solfeggia

Pjevanje je u nastavi solfeggia, uz glazbeni diktat, druga najvažnija aktivnost u kojoj se očituje ne samo stalno provjeravanje znanja i vještina stečenih na tom predmetu nego ono predstavlja mogućnost izravnijeg susreta učenika sa “živim glazbenim bićem” i osobito s umjetničkom glazbom te time omogućava potrebnu ravnotežu između nužnosti didaktičkih sadržaja i odgoja, odnosno njegovanja muzikalnosti. Problematika pjevanja u nastavi solfeggia može se promotriti iz različitih aspekata, od vokalno-tehničkoga (koji primarno ne pripada nastavi solfeggia, ali se ne može potpuno zanemariti) do ispitivanja preferencija učenika i suočavanja s problemom gotovo potpunog nestajanja kulture pjevanja izvan profesionalnoga glazbenog okruženja. U izlaganju će biti razmotrena dva glavna aspekta pjevanja u nastavi solfeggia, tj. izbor sadržaja i neizostavno pjevanje a prima vista.

Kod izbora sadržaja analizirat će se skladateljske karakteristike dječjih pjesama, uz osvrt na iskustvo hrvatskog skladatelja Petra Bergama (1930.), jednog od rijetkih domaćih autora koji se intenzivno bavio tom problematikom, dok će se kod razmatranja problema pjevanja a prima vista definirati najvažnije didaktičko-metodičke odrednice u radu s učenicima osnovnih i srednjih glazbenih škola te glazbenih akademija.

Predavačica: dr. Davorka Radica, Odsjek za glazbenu teoriju, Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu

11:30 – 12:20 Značaj višeglasja i putevi pristupa njegovoj obradi

Gotovo sva stilska razdoblja u glazbi povezana su s višeglasnim izražavanjem i doživljajem. Princip jednoglasnog izvođenja egzistirao je tek tijekom razdoblja gregorijanskog korala, u osvit umjetničke glazbe. Stoga je značaj dvoglasja i višeglasja neupitan. Razumijevanje funkcionalnih odnosa u tonalitetu upravo tu dobiva svoj puni smisao. Ipak, većina metodičara (ili barem njihovi udžbenici na to ukazuju) smatra da se dvoglasje u nastavi može provesti tek onda kada se postigne odgovarajuća memorijska razina i kapacitet, pa zbog toga obradu dvoglasja počinju tek u kasnijim razredima. Analogno takvomu mišljenju, višeglasje ne bi nikad ni došlo na red za usvajanje, nego se svjesno usmjerava kao zadatak školskog zbora, iako je jasno da specifičnost zbornog pjevanja ne može omogućiti metodički put usvajanja višeglasja.

U ograničenom vremenu voditelj radionice ukazat će na bit spomenute problematike u metodičkom razvoju obrade višeglasja, za koje su potrebni sasvim konkretni i precizno usmjereni postupci, te pokušati animirati publiku prema pozitivnom stavu.

Voditelj radionice: dr. Senad Kazić, Odsjek za muzičku teoriju i pedagogiju, Muzička akademija u Sarajevu

12:30 – 13:20 Problemska nastava teorijskih glazbenih predmeta

Kombinacijom predavanja i radionice pokazat će se kako učenika od pasivnoga slušatelja nastave teorijskih glazbenih predmeta dovesti na mjesto aktivnoga subjekta, tj. nametnuti mu istraživačku i aktivnu ulogu s ciljem povećanja efikasnosti nastavnoga procesa. Učenik tako postaje istraživač i kreator, dok učitelj usmjerava, organizira i motivira učenika na djelovanje.

Predavač: Tihomir Petrović, prof. mentor, Glazbena škola Vatroslava Lisinskog, ZG

13:30 Domjenak i formalni oproštaj od Tihomira Petrovića, osnivača Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara i kreatora ne samo Dana teorije glazbe nego i svih drugih aktivnosti Društva, koji 2016. godine odlazi u mirovinu pa je prethodno predavanje jedno od njegovih zadnjih s pozicije aktivnoga učitelja.

Kotizacija za članove Društva iznosi 100,00 kuna, a za sve druge 500,00 kuna.
Prijave će se primati elektronički na stranici AZOO-a, www.azoo.hr,
ili na e-adresu hdgt@hdgt.hr.
Obavijesti daje Tihomir Petrović, prof., 099 853 88 39, tihomir.petrovic@inet.hr.

11. dani teorije glazbe započet će predavanjem Što je teorije glazbe i čemu služi? u Ravnoj Gori, 15. rujna  2015. u 18 sati, u organizaciji Osnovne škole dr. Branimira Markovića i MPZ Gimpl.


10. dani teorije glazbe

Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, Zagreb, Gundulićeva 4,
i Agencija za odgoj i obrazovanje
subota 25. listopada i nedjelja 26. listopada 2014.
Zagreb, Glazbena škola Vatroslava Lisinskog, Gundulićeva 4

  • 10. dani teorije glazbe
Subota, 25. listopada 2014.

9:00 prijave, uplate članarine i kotizacije

10:00 Mozak i glazba, predavanje
Predavač: prof. dr. sc. Miloš Judaš, neuroznanstvenik
Medicinski fakultet/Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zagreb.

11:00 O znanstvenome projektu istraživanja suvremenoga hrvatskog glazbenog nazivlja CONMUSTERM, predavanje
Predavači: akademik Nikša Gligo, Muzička akademija Zagreb; prof. dr. sc. Maja Bratanić, voditeljica programa Struna – hrvatsko strukovno nazivlje, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje; mr. sc. Sanja Kiš Žuvela, Umjetnička škola Franje Lučića, Velika Gorica; dr. sc. Tomislava Bošnjak Botica i dr. sc. Krešimir Sučević-Međeral, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.

12:00 Izvješće sa međunarodnog susreta teoretičara u Belgiji (EUROMAC – Europska konferencija za analizu glazbe, od 17. do 20. 9. 2014.), mr. sc. Sanja Kiš Žuvela, Umjetnička škola Franje Lučića, Velika Gorica

12:30 Stanka za ručak

14:00 Pojam funkcije u teoriji glazbenih oblika Williama Caplina s osvrtom na primjenu u nastavi i pedagoškoj literaturi, predavanje
Predavačica: dr. sc. Ingrid Pustijanac, muzikologinja i dirigentica, Muzička akademija Zagreb/Odsjek za muzikologiju i kulturna dobra Sveučilišta u Paviji, Cremona.

16:00 Izborna skupština Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara
Dnevni red: Izvješće o radu u proteklom četverogodišnjem periodu, izbor uprave (7 članova predsjedništva i predsjednice/predsjednika Društva, 3 člana nadzornoga odbora Društva), razno, Predstavljanje novih izdanja u biblioteci Društva
Tihomir Petrović, prof. mentor, Glazbena škola Vatroslava Lisinskog, Zagreb

Nedjelja, 26. listopada 2014.

10:00 Paleta akorda i njezina primjena u nastavi predmeta Harmonija, predavanje
Predavač: Tihomir Petrović, prof. mentor, Glazbena škola Vatroslava Lisinskog, Zagreb

11.00 Radionica glazbenog diktata
Voditeljica radionice: mr. sc. Sanja Kiš Žuvela, prof. mentor, Umjetnička škola Franje Lučića, Velika Gorica

12:00 Značenje i značaj grupnog rada u solfeggiu
Predavač: dr. Senad Kazić, izvanredni profesor na Odsjeku za muzičku teoriju i pedagogiju Muzičke akademije u Sarajevu, BiH

13:00 Okrugli stol, diskusija s predavačima i odgovori na pitanja

Kotizacija za članove Društva iznosi 100.00 kuna, a za sve druge 300.00 kuna
Prijave se primaju elektronički na stranici AZOO-a, www.azoo.hr ili na mail hdgt@hdgt.hr
Obavijesti daje Tihomir Petrović, prof., 099 853 88 39, tihomir.petrovic@inet.hr


9. dani teorije glazbe

  • Bože, daj mi snage (foto: S. Grčić)

9. dani teorije glazbe okupili su sedamdesetak nastavnika teorijskih glazbenih predmeta iz cijele Hrvatske – kolegice i kolege iz Bjelovara, Crikvenice, Čakovca, Daruvara, Drniša, Novog Marofa, Osijeka, Pazina, Požege, Pule, Rijeke, Sinja, Siska, Splita, Varaždina, Velike Gorice, Zadra i Zagreba s velikim su zanimanjem pratili predavanja.

Uvodnim je govorom prisutne pozdravio Tihomir Petrović, predsjednik HDGT-a, predstavivši i najnovija izdanja biblioteke HDGT-a. Zatim je svoj najnoviji rad, knjigu naslova Glazbeno stvaralaštvo, objavljenu u elektroničkom obliku, predstavila je prof. Sabina Vidulin.

Prof. Gesine Schröder je na primjeru triju skladbi nastalih u 21. stoljeću pokazala jedan od načina kojim se i suvremena umjetnička glazba može uklopiti u nastavu teorijskih glazbenih predmeta. Njezino je predavanje simultano i vrlo spretno prevodila Sanja Kiš Žuvela. Prof. Senad Kazić je pokazao kako notna grafika može utjecati na improvizaciju u nastavi solfeggia, a predstavio je i svoju knjigu s područja solfeggia. Uslijedila su dva kraća predavanja. Tihomir Petrović je predavao temu iz područja harmonije, skrećući, kao i uvijek, na mogućnost uključenja popularne glazbe u obrazovanje. Ivan Srša svojim je predavanjem povezao glazbu s arhitekturom srednjovjekovnoga sakralnog zdanja.

Nedjelja, 27. listopada, bila je ispunjena predavanjima kolega iz Srbije. Prof. Zoran Božanić je iznio teoriju o pokretnom kontrapunktu, ruskoga glazbenog teoretičara Tanjejeva, a prof. Milena Petrović je pokazala način na koji ona izvodi nastavu solfeggia, od predškolskoga odgoja do studija glazbe.

U ugodnoj i poticajnoj atmosferi dvodnevnoga skupa svaka je stanka između događanja iskorištena za razgovor i razmjenu informacija i iskustava nazočnih, vezanih za nastavu teorijskih glazbenih predmeta. U to se stalno uključivao i gost Društva, prof. Damjan Temkov iz Makedonije, iznoseći pritom i zanimljive pojedinosti o glazbenom obrazovanju u Makedoniji.


9. dani teorije glazbe

Stručna predavanja, promocije, radionice i igraonice
Glazbena škola Vatroslava Lisinskog, Gundulićeva 4, Zagreb
26. i 27. listopada 2013.

Organizatori: Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara i Agencija za odgoj i obrazovanje.

Prijave se za sudjelovanje vrše na elektroničkoj stranici AZOO-a. Zainteresirani koji nisu u sustavu glazbenoga obrazovanja mogu se prijaviti izravno organizatoru (tihomir.petrovic@inet.hr)

Kotizacija za članove Društva iznosi 100 kn, a za sve ostale 500 kuna.

Subota, 26. listopada 2013.
  1. Prijava, 10.00 – 10.30
  2. Uvodna riječ, 10.30 – 10.50, Tihomir Petrović
  3. Koncepti poučavanja glazbe u 21. stoljeću, 11.00 – 13.00, Gesine Schröder, Njemačka/Austrija
  4. Utjecaj notne grafike u postupku improvizacije u solfeggiu, 15.00 – 16.00, Senad Kazić, Bosna i Hercegovina
  5. Sniženi VII. (područje: harmonija), 16.00 – 17.00, Tihomir Petrović
  6. Muzički intervali u arhitekturi kasnogotičke kapele sv. Ivana u Ivaniću Miljanskom, 17.10 – 17.30, Ivan Srša
Nedjelja, 27. listopada 2013.
  1. O teoriji pokretnoga kontrapunkta Sergeja Ivanoviča Tanjejeva i mogućnostima njezine primjene u nastavi, 10.00 – 11.30, Zoran Božanić, Srbija
  2. Solfeggio kao osovina vertikale glazbenog obrazovanja – od od glazbenoga vrtića do studija glazbe, 11.45 – 12.45, Milena Petrović i Vera Milanković, Srbija
  3. Diskusija, 13.00 – 14.00