HRVATSKO DRUŠTVO GLAZBENIH TEORETIČARA udruga je predavača teorijskih glazbenih predmeta u glazbenim učilištima svih razina, predavača glazbene umjetnosti, glazbene kulture i povijesti glazbe te svih koji promiču teoriju glazbe na bilo koji način.

Udruga je osnovana s ciljem promicanja, razvitka i unaprjeđivanja teorije glazbe, nastave teorijskih glazbenih predmeta, glazbene umjetnosti i kulture. Udruga sukladno ciljevima djeluje na području kulture, umjetnosti i obrazovanja.

NOVOSTI IZ HDGT-a

15. dani teorije glazbe

15. dani teorije glazbe ponovno će se održati na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, 9. i 10. studenoga 2019. u dvorani Stančić. više

 

 

 


Izvješće o Tematskim predavanjima u oblasti muzičke teorije, održanim 22. i 23. ožujka 2019. na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Istočnom Sarajevu

Muzička akademija u Istočnom Sarajevu 22. i 23. ožujka 2019. bila je mjesto iznimnog događaja. Slušatelji su imali priliku u istom popodnevu čuti dva predavanja vezana uz interpretaciju Bachove glazbe: jedno iz perspektive znanstvenog tumačenja fakture njegovih djela održao je prof. dr. Zoran Božanić iz Beograda (O interpretaciji Bahove muzike za klavijaturne instrumente), drugo iz perspektive simboličkog tumačenja, teško dokazivih spekulacija (Tihomir Petrović, prof., Zagreb Simbolika brojeva u glazbi Johanna Sebastiana Bacha), a sve u ozračju Bachova 334. rođendana! Preciznom, jasnom i znanstveno utemeljenom sistematizacijom načina artikulacije tema Bachovih djela i izvedbom odsjeka tih djela, prof. Božanić je slušatelje doslovce ostavio bez daha, dajući im itekako korisne praktične savjete za vjerodostojnu izvedbu Bachove glazbe, budući da sam Bach uglavnom nije upisivao oznake tempa ni dinamike. S druge strane, simbolika brojeva u Bachovoj glazbi bila je otkriće većemu dijelu publike pa su ta dva predavanja otvorila sasvim novu perspektivu promatranja Bachovih djela.

Dušan Erak, Tihomir Petrović i Zoran Božanić

Dušan Erak, Tihomir Petrović i Zoran Božanić

Između tih je dvaju predavanja bila promocija knjige Zorana Božanića: Suvremeni teorijski pristup renesansnoj tehnici pokretnoga kontrapunkta (Zagreb: HDGT, 2019.), djelo kojim se glazbenoj publici omogućuje upoznavanje teorije pokretnoga kontrapunkta kao alata za pronicanje u katkada neshvatljivo složene načine tehnike imitacije u djelima skladatelja renesanse. Knjiga se, uz autoritarne povijesne teorijske spise, oslanja na radove u nas slabije poznatih ruskih glazbenih teoretičara (prvenstveno Sergeja Ivanoviča Tanjejeva), na temelju kojih je autor stvorio novu vrijednost – kompaktan, razumljiv i jedinstven nastavni priručnik, autorski rad u kojem je teorija stavljena u praktični kontekst, a sve teorijske postavke argumentirane primjerima iz renesansne glazbene literature.

Drugoga su dana, 23. ožujka 2019., predavanja obuhvatila izrazito širok raspon tema (Tihomir Petrović, prof., Zagreb: 1. Od pojma mnogostranosti do glazbenoga djela / Teorija u praksi; 2. O sekundarnoj dominantnosti i subdominantnosti), uz stalno isticanje praktične vrijednosti teorijskih znanja. Uz pomoć mnogostranosti akorda te alata (kvintni krug ljestvica i paleta akorda), predavač je u suradnji s publikom skladao glazbeno djelo (ugledavajući se u Bachov Preludij u C-duru, BWV 846), koje je zatim ispalo osnova desetak poznatih skladbi. Oduševljenje publike potaknuli su i glazbeni primjeri za demonstraciju svih tumačenih pojmova odabrani ne samo iz već uvriježenog repertoara klasične glazbe, nego i s područja popularne glazbe.

Organizator skupa, prof. Dušan Erak, uime Katedre za teorijsku nastavu Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu, i predavači, Zoran Božanić i Tihomir Petrović, dobili su najbolju moguću pohvalu za svoj trud: oduševljenje publike nasmijanih i razdraganih lica u povremeno gotovo punoj dvorani Akademije.

Dodatni začin predavanjima bila je promocija Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara (HDGT – www.hdgt.hr) i knjiga iz bogate Biblioteke Društva.
Iskrenih pohvala organizatoru i predavačima doista nije nedostajalo, a posebno su me razveselili studenti, od kojih su mnogi pristupali predavačima i organizatoru te sasvim spontano izražavali svoje zadovoljstvo i sadržajem i kvalitetom predavanja i promocija. Sve to sasvim sigurno otvara put snažnijoj suradnji između HDGT-a i kolega u Istočnom Sarajevu i Beogradu, kao i svih drugih zainteresiranih glazbenih institucija i glazbenika u bližem i daljem okružju, a na dobrobit glazbene teorije, glazbenih teoretičara, glazbenika i svih zaljubljenika u glazbenu umjetnost.

Tihomir Petrović

 


Muzička akademija Univerziteta u Istočnom Sarajevu

TEMATSKA PREDAVANJA U OBLASTI MUZIČKE TEORIJE / 22. i 23. MART 2019.

Katedra za teorijsku nastavu Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu će ugostiti ugledne predavače iz oblasti muzičke teorije, Tihomira Petrovića, prof (Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, Zagreb) i dr Zorana Božanića, vanr.prof. (Fakultet muzičke umetnosti, Beograd) i organizuje Tematska predavanja u oblasti muzičke teorije (Od vokalne renesansne polifonije do savremenih tumačenja elementarnih zakonitosti harmonije klasičnog i romantičnog stila) i predstavlјanje rada i izdavačke djelatnosti Hrvatskog društva glazbenih teoretičara iz Zagreba koja će se održati u prostorijama Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu (zgrada ETF, sala, 3. sprat) 22. i 23. marta 2019. godine.
U svrhu dobijanja potvrde o prisustvovanju tematskom predavanju, zainteresovani nastavnici mogu da se prijave popunjavanjem Prijavnog obrasca i pošalјu na mejl adresu dusanerak@yahoo.com, a krajnji rok za prijavu je 18. mart 2019. godine. Prisustvo predavanjima je slobodno.

PLAN RADA:
Petak, 22. mart 2019.
15:00–16:00 Simbolika brojeva u glazbi J. S. Baha – Tihomir Petrović, prof.
16:10–16:40 Predstavlјanje Hrvatskog društva glazbenih teoretičara (HDGT) i Biblioteke HDGT
– Tihomir Petrović, prof.
16:50–17:50 Promocija knjige dr Zorana Božanića vanr.prof. – Suvremeni teorijski pristupi 
renesansnoj tehnici pokretnoga kontrapunkta – nastavni priručnik – dr Zoran Božanić, vanr. prof.
18:00–19:30 O interpretaciji Bahove muzike za klavijaturne instrumente – dr Zoran Božanić,
vanr.prof.
Subota, 23. mart 2019. 
10:00–11:30  Od pojma mnogostranosti do glazbenog djela – Tihomir Petrović, prof.
11:45–13:15  O sekundarnoj dominantnosti i subdominantnosti – Tihomir Petrović, prof.


Paleta akorda

Paleta akorda

Paleta akorda grafički je prikaz odnosa akorda, koji uključuje njihove nazive i harmonijsku funkciju koju mogu izraziti u tonalitetu. Paleta akorda nastaje na temelju kvintnoga kruga, kako je prikazano na slici, lijevo gore. Srodnost se između C-durske i G-durske ljestvice može protegnuti i na C-durski i G-durski akord i tome slično. Uz durske se akorde mogu na iste točke kvintoga kruga smjestiti i drugi akordi s istim osnovnim tonom. Tako će se, primjerice, C-durski i c-molski akord u prikazu naći na istome mjestu, a njihove se oznake – veliko slovo abecede za durski i malo slovo za molski akord – mogu napisati uz istu točku kvintnoga kruga (v. sl. u kojoj piše: Kvintni krug durskih i molskih akorda!). Iz slike se lako razumije da su akordi čiji su osnovni tonovi udaljeni za kvintu uzlazno ili silazno međusobno najsrodniji, jer su i na crtežu ti akordi najbliži jedan drugomu. Više…


Glazbenim naukom do uspješnosti

ruke-na-klaviruMnogo je razloga radi kojih djecu i mlade potičemo na učenje glazbe i podržavamo njihovu želju za tim. O onom: – učiti glazbu radi nje same, radi neodoljiva i katkada teško razjašnjiva unutarnjeg poriva  neću pisati. Taj će razlog roditelji, ako ga dijete ili mlada osoba uspije izraziti, lako shvatiti i prema mogućnostima, vlastitoj prosudbi i odnosu prema umjetnosti tu odluku podržati ili osobu pokušati “prizemljiti” u znanost ili neku drugu djelatnost. Razlog o kojem želim pisati jest ovaj: Učiti se glazbu mora zato da bi se steklo i razvilo karakterne i druge osobine nužne za uspjeh na bilo kojemu polju, tj. da bi se prije spomenuto “prizemljenje” u znanost ili neku drugu djelatnost ostvarilo na djelotvorniji način. Taj zaključak iznosim potaknut spoznajom da mnogi visokoobrazovani te oni s magistarskom ili doktorskom titulom svih struka – moglo bi se reći intelektualna i znanstvenička elita – imaju i glazbeno obrazovanje. Uzimajući u obzir i sve ono što zahvaljujući gotovo četrdesetogodišnjem učiteljskom iskustvu, znam o svojim nekadašnjim učenicima, usuđujem se ustvrditi: Glazbeni je nauk jedan od sigurni(ji)h putova prema uspješnosti. Više…