Nikolina Matoš, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu

Suvremeni pristup metodici nastave harmonije

U cjelokupnom sustavu glazbenoga obrazovanja javlja se potreba za određenim inovacijama i promjenama, a isto se može zaključiti i za pojedine predmete unutar toga sustava. Pri realizaciji nastave Harmonije oduvijek su  postojali, problemi koji se podjednako odnose na organizacijske aspektetoga predmeta (nedostatak vremena u odnosu na propisani sadržaj, prevelike skupine učenika itd.), motivacijske aspekte(učenici sve manjeg interesa i strpljenja), kao i na stručne aspektekoji, među ostalim, donose izazove usklađivanja tzv. školske harmonijes analizom, doživljajem i eventualno samostalnim stvaranjem „prave glazbe“ te sustavnoga pripremanja učenika za visoke zahtjeve na kvalifikacijskim ispitima za studij glazbe. U okviru ovoga predavanja predstavit će se projekt koji  uključuje studente teorije glazbe viših godina studija (akademske godine 2018./2019. i 2019./2020.). Projekt tematski i sadržajno obuhvaća početnu nastavu Harmonije (prvi razred srednje glazbene škole), a metodički se usmjerava na planiranje kreativne, kvalitetne i dinamične nastave koja u prvi plan stavlja aktivnost i angažman učenika. Cilj je projekta osposobljavanje studenata za praktično osmišljavanje nastavnih jedinica i samostalno oblikovanje nastavnih materijala (npr. mentalnih mapa, vizualno-shematskih prikaza), interaktivnih izazova za učenike koji uključuju zadatke za analizu, skladanje uz tekst i ritmiziranje dionica, a naposljetku i digitalnih obrazovnih sadržaja.

Studij glazbene pedagogije za 21. stoljeće: usmjerenost k stjecanju ključnih studentskih kompetencija

Predavanjem će se predstaviti nova koncepcija studija Glazbene pedagogije s naglaskom na pedagoški modulnamijenjen osposobljavanju studenata različitih studijskih smjerova (Teorija glazbe, Kompozicija, Dirigiranje, Muzikologija, Glazbena pedagogija) za realizaciju nastave glazbe u općeobrazovnim školama (Glazbena kultura/umjetnost) i glazbenim školama (teorijski glazbeni predmeti). Osuvremenjivanjem postojećih kolegija (Solfeggio, Osnove glazbene pedagogije, Metodika nastave teorijskih glazbenih predmeta, Pedagoška praksa) te uvođenjem novih kolegija (Uvod u glazbenu umjetnost, Metodika nastave solfeggia, Glazbena literatura u odgojno-obrazovnom procesu, Glazbeno-pedagoške teme u suvremenom društvuitd.), studij se uz stjecanje potrebnih stručnih znanja i vještina sve više usmjerava prema razvoju ključnih pedagoško-psiholoških i didaktičko-metodičkih kompetencija. One se ovdje promatraju višedimenzionalno, kao skup znanja, vještina, stavova i navika koji se međusobno isprepliću, a svaka je dimenzija jednako važna za realizaciju odgojno-obrazovnoga procesa. Uz glazbene i glazbenoteorijske vještine koje se unaprjeđuju tijekom studija (glazbeno stvaralaštvo, harmonijska improvizacija, aranžiranje za različite sastave i prigode), ključne kompetencije studenata u 21. stoljeću među ostalim uključuju opću, digitalnu, kulturnu i medijsku pismenost, kreativnost i inovativnost u planiranju i realizaciji nastave, vještine razrednoga menadžmenta, a također i svjesno stvaranje promjena u zajednici vlastitim glazbenim i glazbenopedagoškim djelovanjem.

 

Dr. Nikolina Matoš diplomirala je teoriju glazbe na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Radni vijek započinje u Glazbenoj školi Blagoja Berse u Zagrebu, a od 2010. godine zaposlena je i na Odsjeku za glazbenu pedagogiju zagrebačke Muzičke akademije, najprije kao asistentica, potom u zvanju predavačice glazbeno-pedagoških predmeta. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorirala je na temu Kurikulumski pristup oblikovanju profesionalnoga osnovnoga glazbenog obrazovanja (2018.). Tijekom izrade disertacije aktivno je sudjelovala u radu dviju stručnih radnih skupina u okviru Cjelovite kurikularne reforme (na izradi prijedloga Nacionalnoga kurikuluma za umjetničko obrazovanjei Nacionalnoga kurikuluma predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost). Izlagala je na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima te objavila radove koji obuhvaćaju problematiku glazbenoga i općenito umjetničkoga obrazovanja, kurikularne reforme, kulturne transmisije itd. Recenzirala je nekoliko udžbenika, a suautorica je udžbenika Glazbeni krug 5 za nastavu Glazbene kulture u petom razredu osnovne škole. Sudjeluje u radu povjerenstva za polaganje stručnih ispita nastavnika pripravnika te članica povjerenstva za natjecanje učenika i studenata glazbe u organizaciji HDGPP-a u kategoriji Solfeggio.